Novosti

Produžen natječaj za Riječke perspektive

Udruga studenata kroatistike Idiom s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, pod pokroviteljstvom Studentskoga kulturnog centra i Sveučilišta u Rijeci, dodjeljuje nagradu za najbolji studentski autorski književni rad.

Uvjeti natječaja

  • Primaju se isključivo autorski radovi u prozi i poeziji.
  • Tema je radova otvorena.
  • Uratke napisane na hrvatskom jeziku mogu poslati autori/autorice iz Hrvatske i inozemstva sa statusom studenta na Sveučilištu u Rijeci.
  • Prozni radovi ne smiju biti duži od pet kartica teksta (ukupno 9000 znakova).
  • Svaki autor može poslati najviše tri rada u prozi i pet radova u poeziji.
  • Ako pristigne velik broj radova, Odbor za književnost USK-a Idiom u suradnji sa stručnim žirijem odabrat će radove koji će biti predstavljeni publici na Književnoj večeri Riječke perspektive 25. svibnja 2017. godine u prostoru The Beertije.
  • Uradci ne smiju biti dosada objavljivani u tisku ili na internetu.
  • Radovi se šalju u formatu .doc i .docx na e-adresu rijecke.perspektive@gmail.com u dokumentu koji sadrži: ime i prezime autora, fakultet koji pohađa, broj telefona, e-adresu i rad koji šalje na natječaj.
  • Pobjednik dobiva novčanu nagradu i knjigu, a drugoplasirani i trećeplasirani knjige.
  • Publika koja će sudjelovati na Književnoj večeri bit će ujedno i žiri koji će odabrati pobjednički, odnosno drugoplasirani i trećeplasirani rad.
  • Nagrada će se dodijeliti na Književnoj večeri koja će se održati 25. svibnja 2017. godine.
  • Odabrani će se radovi studenata (autora) objaviti u e-izdanju ŠtoRIja, časopisu USK-a Idiom.

Rok za slanje radova je 20. travnja 2017. godine.

17758032_1469573996389032_1647733433_n

Novosti

Dani hrvatskoga jezika

U 2017. godini navršava se pedeseta obljetnica izlaska Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Zastupnički je dom Sabora Republike Hrvatske u veljači 1997. donio odluku kojom se dani od 11. do 17. ožujka, svake godine, proglašavaju Danima hrvatskoga jezika, a u povodu obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (iz 1967. godine).

U suradnji Udruge studenata kroatistike Idiom s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Ogranka Matice hrvatske u Rijeci, organizirana su predavanja i radionice za učenike osmih razreda osnovne škole te maturante gimnazije u povodu Dana hrvatskoga jezika. Predavanja su bila organizirana za učenike osmih razreda Osnovne škole „Trsat“ i Osnovne škole Pećine. U predavanjima za učenike četvrtih razreda srednjih škola sudjelovali su maturanti Prve sušačke hrvatske gimnazije u Rijeci i Srednje škole Andrije Ljudevita Adamića iz Rijeke.

Predavanja i radionice organizirani su s namjerom da se učenicima pokuša pojasniti sam smisao Deklaracije, važnost toga dokumenta u određivanju naziva hrvatskog jezika te bolje upoznavanje s povijesnim kontekstom, činjenicama i političkom situacijom u vremenu nastanka Deklaracije. Učenicima su predavanje održali studenti kroatistike i povijesti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Kroz povijesni presjek (politika, gospodarstvo, odnosi Crkve i SFRJ-a) učenike je provela studentica druge godine diplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti te Povijesti Elena Salaj, dok je važnost Deklaracije u jezičnom kontekstu te situaciju u jezičnoj politici pojasnio Ivan Miškulin, student prve godine diplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti te Povijesti. Članice USK-a Idiom Doris Biondić i Julija Jančec za učenike su osmih razreda nakon predavanja organizirale radionicu te su učenici kreativnim stvaralaštvom izrazili svoje najdublje osjećaje i shvaćanja o jeziku. Predavanjima i radionicom učenike se željelo potaknuti da jezik, koji imaju u školi kao nastavni predmet, ne doživljavaju kao „običan“ predmet, već da ostvare u njemu svoju osobnost, prihvate ga kao svojinu koja ih obavezuje te da znanjem i učenjem pokažu kako se jezik voli, poštuje i živi.

Maturantima se kroz povijesni presjek naglasila unitarna politika na svim razinama te su pojašnjene (moguće) prednosti i nedostatci takve politike. U jezičnom dijelu napravljen je povijesni pregled i razvoj hrvatskoga i srpskoga jezika te su pojašnjene jezične različitosti i osobnosti pojedinoga jezika. Željelo se kroz sistematičan povijesni razvoj učenicima pojasniti bitnost razlikovanja dvaju jezika te obrazložiti, jezikoslovnim i argumentiranim činjenicama nemogućnost uporabe dvojnoga imena, odnosno poistovjećivanje dvaju jezika (isključivo) na temelju razumljivosti leksika. Skrenula se pozornost i na ulogu Matice hrvatske u samom procesu stvaranja i objavljivanja Deklaracije te posljedice koje su uslijedile nakon objave za samu instituciju Matice (i ostale potpisane institucije) te potpisnike pojedinačno.

Nakon predavanja uslijedila je kritička rasprava koju su učenici pripremili na temelju relevantnih članaka hrvatske jezikoslovne struke (Marija Turk, Ivo Pranjković, Radoslav Katičić, Jim Hlavač, Dinka Pasini). Raspravom su obrađene teme purizma te nastojanja očuvanja jezičnog korpusa sa što manje stranih riječi. Učenici su izrazili svoje stavove o pitanju jezičnih zakona, odnosno zaštite jezika. Pitanje i status hrvatskoga jezika u Europskoj uniji također su bili zastupljeni u raspravama. Radionice i predavanja završili smo sa zaključkom da nema identiteta bez jezika, a čovjek bez identiteta jest samo prolaznik u vremenu, bez mogućnosti opstanka.

Ivan Miškulin

 

Novosti

Predstavljanje “ŠtoRIja” i pub kviz “KvisKROteka”

U prostoru je Kluba Bačve 9. ožujka 2017. godine održano predstavljanje 3. broja časopisa ŠtoRIje Udruge studenata kroatistike Idiom. Domaćini su se pobrinuli za tehničke stvari, osigurali nam sve potrebno i stvorili ugodnu atmosferu pa smo se osjećali kao u vlastitome dnevnom boravku. Na tome im odsrca zahvaljujemo!

Na samome su predstavljanju časopisa sudjelovali dr. sc. Dejan Durić, profesor s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci, glavna urednica časopisa Tajana Rogina te dopredsjednik Udruge Ivan Miškulin. Glavna se urednica osvrnula na sadržajni dio trećega broja te je ukazala na razlike i sličnosti u odnosu na prethodna dva broja. Zahvalila je autorima radova na ukazanome povjerenju, recenzentima, lektorima, Odsjeku za kroatistiku, Studentskome zboru Sveučilišta u Rijeci na financijskoj potpori te svima koji su na bilo koji način doprinijeli tomu da i ovaj broj ugleda svjetlo dana. Profesor Durić se kratko osvrnuo na dio radova, ujedno i većinski, s temama iz književnosti, a prof. Željka Macan, spriječena sudjelovati, napisala je puno dobrih riječi o jezičnim radovima.

Najveći je problem sastavljačima pub kviza, koji je slijedio nakon predstavljanja, bio hoće li ili neće pripremljena pitanja sudionicima biti preteška. Za odaziv ekipa nismo bili zabrinuti jer ih se prijavilo čak dvanaest, što je ujedno i maksimalan broj koji smo mogli primiti. Večer je protekla u ugodnome druženju, a nakon podosta mozganja svi smo zaključili da je najvažnije sudjelovati! Nadamo se i veselimo se sličnim događanjima i u budućnosti :-)

Novosti

Pišeš? Student si? Tražimo baš tebe!

17092485_1438881722791593_529708715_n

 

Udruga studenata kroatistike Idiom s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, pod pokroviteljstvom Studentskoga kulturnog centra i Sveučilišta u Rijeci, dodjeljuje nagradu za najbolji studentski autorski književni rad.

Uvjeti natječaja

• Primaju se isključivo autorski radovi u prozi i poeziji.
• Tema je radova otvorena.
• Uratke napisane na hrvatskom jeziku mogu poslati autori/autorice iz Hrvatske i inozemstva sa statusom studenta na Sveučilištu u Rijeci.
• Prozni radovi ne smiju biti duži od pet kartica teksta (ukupno 9000 znakova).
• Svaki autor može poslati najviše tri rada u prozi i pet radova u poeziji.
• Ako pristigne velik broj radova, Odbor za književnost USK-a Idiom u suradnji sa stručnim žirijem odabrat će radove koji će biti predstavljeni publici na Književnoj večeri 2. lipnja 2017. godine i o tome obavijestiti autore.
• Uradci ne smiju biti dosada objavljivani u tisku ili na internetu.
• Radovi se šalju u formatu .doc i .docx na e-adresu rijecke.perspektive@gmail.com u dokumentu koji sadrži: ime i prezime autora, fakultet koji pohađa, broj telefona, e-adresu i rad koji šalje na natječaj.
• Pobjednik dobiva novčanu nagradu i knjigu, a drugoplasirani i trećeplasirani knjige.
• Publika koja će sudjelovati na Književnoj večeri bit će ujedno i žiri koji će odabrati pobjednički, odnosno drugoplasirani i trećeplasirani rad.
• Nagrada će se dodijeliti na Književnoj večeri koja će se održati 2. lipnja 2017. godine.
• Odabrani će se radovi studenata (autora) objaviti u e-izdanju ŠtoRIja, časopisu USK-a Idiom.

Rok za slanje radova je do 31. ožujka 2017. godine.

Veselimo se vašim radovima!

Novosti

“Poezija po srijedi” u Tunelu

U srijedu, 14. prosinca 2016. Udruga studenata kroatistike Idiom organizirala je književnu večer posvećenu suvremenim hrvatskim pjesnikinjama i pjesnicima. Ta je večer nastavak tradicije koju USK Idiom održava već četvrtu godinu zaredom nastojeći približiti književnost (s naglaskom na poeziju) širem krugu ljudi. Za organizaciju je zaslužan Odbor za književnost i njegova predsjednica Valentina Matešić, a domaćin nam je bio Tunel koji se pobrinuo za tehničke stvari i napravio ozračje ugodno za čitanje pa im na tome odsrca zahvaljujemo.

Izbor je autora i njihove poezije za ovu tematsku večer bio nešto slobodniji i osobniji, a odlučili smo se za prostorno i vremenski nama bliske autore. Čitateljska se postava dosta promijenila u odnosu na prijašnja slična događanja, no nove su snage pokazale da na njih i te kako valja računati. Tako je pjesme Danijela Dragojevića interpretirala Tajana Rogina, a vrlo izražajnim čitanjem, na sveopće oduševljenje prisutnih, istaknula se Roberta Špoljarić čiji su odabir bila čak dva autora: Tomica Bajsić i Dorta Jagić. Pomalo nostalgičnim tonom (ali opravdano) pjesme je Mile Stojića donijela Marina Katić. Sven Toljan pročitao nam je vrlo zanimljive pjesme Ivana Slamniga, a prisutne je oduševio i Jakov Kršovnik pjesmom Antuna Šoljana. Jakov je samoinicijativno postao dijelom ovoga programa što je za svaku pohvalu. Večer, naravno, nije mogla proći bez Arsena Dedića, a njegove je pjesme odabrala i izražajno pročitala Elena Salaj. S puno emocija pjesme Darije Žilić interpretirala je Maja Sokač, a večer su zaključile Matea Obajdin, odabranim pjesmama dvoje autora: Romane Brolih i Vitomira Lončarića, te Sara Mihalić upečatljivim čitanjem pjesama Marine Radoš.

Za kraj smo prisutnima darovali još poezije i to u obliku poklončića koje su zamotali vrijedni članovi Odbora za književnost: Roberta Špoljarić, Mirna Grdić i Vicencije Paul Grbavac. Lijepo je bilo vidjeti kako svi međusobno komentiraju kojeg su autora i pjesmu dobili.

Veselimo se ovakvim budućim događajima!

Novosti

Kićenje bora i prigodno druženje na Odsjeku za kroatistiku

I ove je godine Udruga studenata kroatistike Idiom nastavila tradiciju kićenja bora na Odsjeku u suradnji s profesorima i studentima. Članovi Udruge pripremili su radionicu izrade ukrasa, pa smo tako, između ostalog, napravili ukrase za bor ispisane stihovima hrvatskih božićnih pjesama. Druženje smo začinili medenjacima, toplim napitcima i božićnim pjesmama. Odsjek nam sada odiše božićnim duhom i radošću iščekivanja.

Hvala svima na pomoći!